| STALAGNAT |
V. v SIGA |
|
| STALAKTIT |
V. v SIGA |
|
| STANAC |
matična stjenovita podloga na kojoj se razvijaju slojevi tla. |
|
| STANIŠTE (BIOTOP) |
uže životno područje na kojemu postoje životni uvjeti za određen broj različitih biljaka i životinja (npr. šuma, jezero, livada...). |
|
| STANOVNIŠTVO |
ukupan broj osoba koje borave na nekomprostoru; skup u kojem svaka jedinka ima svoja posebna obilježja. Možemogovoriti o stanovništvu svijeta,kontinenata, zemalja, regija i naselja, sve do najmanjih prostornih jedinica. |
|
| STARI SVIJET |
skupni naziv za Europu, Aziju i Afriku,kontinente na kojima se razvila današnja civilizacijai proširila na Novi svijet.stanovnik koji od davnine |
|
| STAROSJEDILAC |
boravi u nekom kraju. |
|
| STATISTIKA |
znanost o metodama istraživanja i proučavanjamasovnih pojava (stanovništvo, proizvodnja, promet i sl.) izraženih ubrojevima. |
|
| STAZA (PUTANJA) |
crta štoje opisuje neko tijelo pri svojem gibanju. |
|
| STEPA |
travnata područjaumjerenih pojasa gdje je količina padalina mala i raspoređena na kratka razdoblja. Danas su većinom pretvorene užitnice. |
|
| STEPSKA KLIMA |
tip klime suhihstepskih prostoras prosječno 250-500 mm padalina, ali sa znatnim odstupanjima pojedinih godina. |
|
| STIJENE |
nakupine mineralakoji izgrađuju Zemljinu koru. Prema postanku dijele se na: magmatske,sedimentne i metamorfne. |
|
| STIJENSKE LAVINE |
iznenadno i brzo gibanje (odronjavanje) stijena (često pomiješanih sa snijegom, ledom i zemljom) niz strme padinevisokih planina. Uzrokuju ih velikenakupine trošnog i vodom natopljenogmaterijala koji često pod snježnimpokrivačem gubi stabilnost. |
|
| STOČARSTVO |
uzgoj svih vrstadomaćih životinja zadobivanje prehrambenih proizvoda. U sklopu stočarstva razvija se govedarstvo,ovčarstvo, peradarstvo, pčelarstvo... |
|
| STOPA PRIRODNOG PORASTA/PADA BROJA STANOVNIKA |
relativnavrijednost koja pokazuje razliku između stoperodnosti i stope smrtnosti, iskazuje se u postocima ili promilima promatranog stanovništva u jedinici vremena, najčešće godini (godišnja stopa) i u određenom prostoru. Izračunava se tako da se od broja živorođenih oduzme broj umrlih, razlika se pomnožis tisuću i podijeli s ukupnim brojemstanovnika godine za koju se stoparačuna. Ako je broj živorođenih većiod broja umrlih, govorimo o godišnjojstopi porasta, odnosno ako je broj živorođenihmanji od broja umrlih, riječ je o godišnjoj stopi pada broja stanovnika. |
|
