| sanktuarij |
(lat. sanetuarium) svetinja, najsvetije mjesto u hramu starih Židova; unutrašnji kor u kat. crkvama; prostor oko glavnog oltara; mjesto gdje se èuvaju relikvije i svetinje; sveto, nepovredivo mjesto |
|
| sannijans |
(fr. sansnuance) vrsta teške svilene tkanine sa zlatnim cvjetovima |
|
| sans |
(fr. sans atout bez aduta) v. preferans |
|
| šansa |
(fr. chance) sreæa, sretan sluèaj, moguæ povoljan sluèaj, dobar izgled za uspjeh, vjerojatnost uspjeha; imati povoljne, nepovoljne šanse imati povoljne, odnosno nepovoljne izglede za uspjeh |
|
| sansara |
(sanskr.) fil. kružni tijek života u indijskoj filozofiji, život koji se ponovnim raðanjem stalno obnavlja, sa svima svojim patnjama i neudovoljenim željama, i od kojega je u nirvani jedini spas; usp. sankja |
|
| sansgéne |
èit. san žen (fr.) bez ustezanja, bez ustruèavanja, neusiljeno |
|
| sanskrt |
(sanskr. samskrta) "savršen, klasièni jezik", jezik Hinda u Hindustanu kojim su napisana njihova klasièna vjerskofilozofska i pjesnièkadjela; kao narodni jezik izumro veæ u VI. st. pr. n. e., ali znanstvenici u Indiji i danas njime govore i pišu |
|
| šansona |
(fr. chanson, lat. cantio) pjesma; popularna pjesma s lakom glazbenom pratnjom |
|
| šansonijerka |
(fr. chansonnette) pjevaèica koja pjeva šansone. |
|
| Sansouci |
èit. Sansusi (fr.) "bezbrižnost", ime omiljenog dvorca njemaèkog cara Fridricha Velikog, kod Potsdama |
|
| šant |
(engl. shunt) teh. sporedni prikljuèak, otpornik koji se ukljuèuje u elektrièni krug u paralelnom spoju s nekim drugim elementom u kojem se zbog toga smanjuje jakost struje |
|
| santa |
(tal., šp.) prid. sveta; im. svetica; santa èasa èit. santa kaza (šp.) "sveta kuæa", zgrada inkvizicije u Madridu |
|
| SANTA |
1. ledena pločanastala otkidanjem zaleđenog mora. Sante plutaju po moru (osobito oko Antarktike) nošenemorskim strujama; 2. ledena ploča u rijeci ili jezeru. |
|
| santalin |
(lat. santalum) obojena tvar koja se dobiva od crvene sandalovine |
|
| šantan |
(fr. chantant) mjesto, gostionica s pjevaèicama |
|
