| san |
(tal., šp. san) kratica od santo |
|
| šanac |
(njem. Schanze) voj. poljsko utvrðenje, rov, opkop |
|
| sanacija |
(lat. sanatio) v. saniranje |
|
| sanatogen |
(lat. sanus zdrav, grè. genkorijen od gignomai postajem, nastajem, rodim se) med. "onaj koji raða zdravlje", poznati pripravak za jaèanje živaca i snage uopæe, sadrži 95% kazeina |
|
| sanatorij |
(lat. sanatorium) ljeèilište, bolnica na klimatski povoljnim mjestima, osobito za lakše i kroniène bolesnike, tuberkulozne i si.; po veæim gradovima: bolnica za lijeèenje akutnih bolesti, osobito kirurške prirode |
|
| Sancho Panza |
èit. Sanèo Pansa (šp.) nespretni štitonoša Don Quijotea, olièenje trijeznosti, praktiènosti i snalažljivosti |
|
| sancta simplicitas |
èit. sankta simplicitas (lat.) sveta naivnost, blažena ogranièenost (bezazlenost, neprosvijeænost, glupost) |
|
| Sanctitas |
èit. Sanktitas (lat.) Svetost, titula kat. biskupa, osobito pape |
|
| sandale |
(grè. sandalon, lat. sandalium) mn. 1. jednostavne drvene cipele kodstarih Grka (samo potplati) koje su vezivali za noge remenima; 2. danas: veoma lake muške i ženske ljetne cipele s izbušenom gornjom kožom; 3. kratke, zlatom i draguljima bogato izvezene |
|
| sandalovina |
(lat. santalum, ar. sandel) fino, mirisno drvo iz Indije i s južnomorskih otoka; upotrebljava se za izradbu rezbarenih predmeta |
|
| sandarah |
(grè. sandarake, perz. sandarah) kem. blijedožuta smola od sjevernoafrièke smreke od koje se pravi firnis, lakovi i dr.; brašnjava tvar koju pèele skupljaju u saæe sebi za hranu |
|
| sandarak |
(grè. sandarake, perz. sandar) min. crveni sumporov arsen, realgar |
|
| šandela |
(fr. chandelle svijeæa) šport, u nogometu: let lopte gotovo okomito u visinu, tzv. "svijeæa"; zrak. gotovo okomit uzlet zrakoplova |
|
| sandolina |
(perz. sandol) vrsta malih i lakih èamaca za jednu ili dvije osobe |
|
| sandžak |
(tur.) prvobitno: zastava; podruèje koje su sultani davali na upravljanje svojim vojvodama; uprava nad manjim podruèjem |
|
