Antipelagra-vitamin |
V. niacin |
|
Antiperistaltici |
Peristaltički pokreti želuca, crijeva, uretera, koji se vrše u pravcu suprotnom od normalnog, V. peristaltika. |
|
Antiperniciozni faktor |
Nekaašnji naziv za hipotetičku materiju koja bi trebalo da nastane kao rezultat spajanja spoljašnjeg i unutrašnjeg činioca. Danas se zna da je a.f. vitamin B12, čiju apsorpciju u terminalnom ileumu omogućava unutrašnji činilac. V. intrinsic factor, vitamin B12. |
|
Antiphlogistica |
Antiflogistici, sredstva kojima se suzbija ili ublažava zapaljenje. Antiflogistički lokalno djeluju sluzava sredstva (muciliginosa – npr. korijen od bijelog šljeza), adsorptivna sredstva (adsorbentia – npr. životinjski ugalj), masne supstancije (u farmaceutskom smislu), i svijet titrice (Florec Shamomillae). Antiflogistički putem krvi djeluju, na primjer, kalcijumove soli. I neki hormoni kore nadbubrežnih žlijezda i njihove sintetske zamjene mogu da se upotrijebe u liječenju zapaljenja. |
|
Antipireza |
Snižavanje povišene tjelesne temperature. Osim fizički (kupanje u mlakoj vodi, hladni oblozi), povišena tjelesna temperatura može se sniziti i davanjem naročitih lijekova, antipiretika (npr., aminopirin, antipirin, acetil-salicilna kiselina i fenacetin). |
|
Antipyretica |
Antipiretici, sredstva za sniženje povišene tjelesne temperature (hinin, natrijum-salicilat, acetil-salicilna kiselina, aminopirin, fenacetin i dr.). |
|
Antipyrinum |
Fenil-dimetil-pirazolon, bezbojni kristali ili kristaln prašak; ima antipiretičko analgetičko dejstvo. Aje se u obliku praška ili tableta. |
|
Antirabični vakcin |
V. cjepivo |
|
Antirahitički vitamin |
V. Calciferol |
|
Antirheumatica |
Antireumatička sredstva. Najpoznatija a. su natrijum-salicilat i acetil-salcilna kiselina. I aminopirin ima antireumatičko dejstvo, a u tu grupu spadaju i neki drugi lijekovi. |
|
Antiscabiosa |
Lijekovi za liječenje šuge (svraba). U nas su oficinalni Unguentum sulfuratum i Calcium sulfuratom solutom (solutio Vlemineckx). Jedno od najbolji sredstava protiv šuge je benzil-benzoat (Benzylium benzoicum). |
|
Antisepsis |
Atisepsa, spriječvanje razmnožavanja klica koje izazivaju oboljenja, fermentacije i truljenja. Metoda koja je u hirurgiji omogućila veliki napredak operativne tehnike. V. Lister i asepsis. |
|
Antiseptica |
Antiseptička sredstva, srredstva koja sprečavaju rastenje i razmnožavanje mikroorganizama; mokraćna a., sredstva za ezinfekciju mokraćnih puteva (heksametilen-tetramin, mandelati, Folia Uvae ursi, neki sulfonamidi, neki antibiotici itd.). |
|
Antiseptičan |
(1) koji spriječava raspadanje ili truljenje, (2) koji sprečava rastenje klica, a ne ubija ih. Sin. Bakteriostatičan. V. aseptičan. |
|
Antiserumi |
Imunsi serumi, dobijaju se od aktivno imunizovanih životinja. Mogu sadržavati antitijela prema rzaličitim uzročnicima zaraznih bolesti. Antimikropski ili antibakterijski sadrže aglutinine, bakteriolizie i druga antitijela. Antitoksički serumi sadrže uglavnom antitoksine. |
|