| AGRUMI |
skupni naziv zanaranče, limune, mandarine, grejp i ostalo kiselkasto voće; plodovi roda Citrus. |
|
| Ah |
znak za ampersat |
|
| Ahasver |
(hebr. Achaschverosch) starozavjetni oblik imenaperzijskog kralja Kserksa; kasnije je ovimimenom nazvan i Vječni Zid, tj.čovjek kojega je, prema legendi, Bogprokleo da ne može nikad umrijeti nismiriti se, nego mora vječno lutati |
|
| ahat |
(grč. achates) min.vrsta dragog kamena, mineral sastavljen od više vrsta kvarca (kalcedona, karneola i dr.), s veomašupljikavim kalcedonskim slojevima, tako da mogu upijati boje zbog čega su utrgovinama najčešće umjetno obojeni; služi za nakit |
|
| ahatizirati |
(grč. achates) datinečemu preljeve boja i šarekao kod ahata, izraditi da izgleda kao ahat |
|
| aheman |
(grč. a, cheolijevam, chemeia) pr. fiz. koji slabo ili nikako ne propušta onaj dio svjetlosnih zraka koji izaziva kemijskepromjene na nekom tijelu |
|
| ahemanzija |
(grč. a, chemeia)fiz. svojstvonekog tijela da slabo ili uopće ne propušta svjetlosne zrake koja imaju kemijska djelovanja |
|
| ahidrija |
(grč. a, hydorvoda) nedostatak vode, oskudica u vodi, bezvodnost |
|
| Ahil |
(grč. Ahilleus) mit.najveći grčki junak u Trojanskom ratu, sin Peleja i božice Tetide |
|
| ahilija |
(grč. a, chylos sok)med. bolest želuca zbog nenormalnog izlučivanja želučanog soka; sastoji se u tome što u želučanom soku nemadovoljno solne kiseline i nekih fermenata |
|
| Ahilova peta |
Ahil je mogao biti ranjen samo na jednome mjestu, i to na peti; otuda: slabost, slaba strana, mana nekog čovjeka; Ahilova tetiva anat. najjača nožna tetiva koja se spušta od stražnjeg dijela lista do pete |
|
| ahimsa |
(sanskrt. ahimsane povrijediti) osnovni moralni zakon budizma, hinduizma i jainizma: zabrana ubijanja živih bića |
|
| ahipnija |
(grč. a, hypnossan) med. nesanica,nedostatak sna; prid. ahipničan |
|
| ahiret |
(tur. ahyrposljednji) drugi svijet, zagrobni život |
|
| Ahitofel |
(hebr.) ime mudrogsavjetnika kralja Davida;pren. dobar i mudar savjetodavac |
|
