Unesi riječ

Domaći

maca (hebr. mazzah)negosoljen kruh ili pashalni kolaè kod Zidova, mijesi se samo od brašna i vode  
maca (tal. macchia) 1. pjega, mrlja; 2. bot. biljka mediljika; 3. snijet, peronospora, plamenjaèa  
macakan (tal. mazza toljaga, bat, cane pas) živoder, šinter  
Macbeth èit. Magbet škotskikralj iz 11. st., poznat posvojoj okrutnosti; glavni junak istoimeneShakespeareove tragedije  
MAĆEHA očeva suprugakoja njegovoj djeci nije majka. Ona jenajčešće zamjena za majku. No, još uvijek je prati loš glas. Izrazi kao»maćehinski postupak«, »maćehinski odnos«itd. uvriježili su se u našem jeziku kao oznaka za lože postupke prema drugom, podređenom čo  
maceracija (lat. maceratio) dužiutjecaj neke tekuæine (vode, alkohola, etera, kiselina i dr.) na neku èvrstu biljnu ili životinjsku tvarna obiènoj temperaturi; omekšavanje u vodi, natapanje, namakanje, moèenje; pren. iscrpljivanje, kinjenje, muèenje  
macerat (lat. maceratum) farm.tekuæinadobivena putem maceracije  
macerirati (lat. macerare)natopiti, namakati,moèiti, natapati, vlažiti, omekšavati (npr. macerirati kosti namoèiti kosti u vodida bi mekani dijelovi s njih otpali, posebno radi anatomskih prepariranja); pren. muèiti, kinjiti,iscrpljivati  
macijes (lat. macies)mršavost; med. sušica; tuberkuloza  
madam (fr. madame)gospoða, gospa, milostiva gospoða, milostiva, izraz kojim se oslovljava udana žena u Francuskoj i Engleskoj, takoðer i ugledne starije djevojke  
madaroza (grè. madarosis) med.æelavljenje; osobito: opadanjetrepavica; madeza  
made in Germany èit. meid in Ðermeni (engl.) trg.izraðeno u Njemaèkoj, trgovaèka oznaka koja mora, po propisima engleskogzakona o zaštiti domaæih proizvoda od 1887., stajati na robi koja se izNjemaèke uvozi u Englesku  
madefakcija (lat. madefactio)vlaženje, moèenje, škropljenje  
madeira (port. Madeira) v. madera  
mademoiselle èit. madmoazel (fr.) gospoðica  

1 2 3 4 5 49